Na nastanak bolesti utječu dvije vrste faktora, oni na koje se gotovo nikako ne može djelovati (starosna dob, spol i genetika) i oni na koje se može djelovati kao što su: stres, dobar san, dovoljno fizičke aktivnosti i posebno prehrana. Stres, naročito psihički, smatra se najznačajnijim okidačem u nastanku brojnih bolesti.
Uzroci i vrste stresa
Stres uzrokuju stresori koji mogu biti: psihičke, fizičke i kemijske prirode. Najznačajniji su ovi psihičke prirode, jer su najčešći i najnezgodniji, te dovode do poremećaja ravnoteže (homeostaze) organizma. Prilično je rasvijetljen i fiziološki mehanizam psihičkog stresa, pa tako postoji:
S druge strane, postoje antagonističke biomolekule stresa kao dopamin, serotonin, melotonin, endorfini itd., koje djeluju kao supresori (potiskivači) stresa.
Kemičari često opisuju oksidativni stres i na tu temu postoji desetine hiljada članaka. No, oksidativni stres je više dogma, koja na pristupačan način objašnjava djelovanje slobodnih radikala i antioksidanasa i na toj osnovi nastanak bolesti.
Psihosomatika i stres kao okidač bolesti
Danas se smatra da je u osnovi svih bolesti psihosomatika, tj. psihološki uzrok fiziološkog patološkog poremećaja u ljudskom organizmu. Moderne zapadne zemlje u medicini nude i specijalizacije u oblasti psihosomatike. Psihičke stresove svi ljudi lako prepoznaju. Znanost je identificirala i psihičke stresore, pa recimo za djecu je najveći stresor gubitak roditelja, a za odrasle gibitak bračnog druga. To se manifestira i u praksi jer često nakon smrti recimo bračnog druga u poznijoj dobi, vrlo brzo umire i drugi životni partner.
Smatra se da je u osnovi svih bolesti psihosomatika, tj. psihološki uzrok fiziološkog patološkog poremećaja u ljudskom organizmu.
Kako još djeluje stres?
Valja znati da nema perfektonog idealnog ljudskog tijela (No body is perfect). Uvijek postoje slaba kritična mjesta ljudskog organizma, sa smanjenom lokalnom otpornošću na bolesti i patološka stanja. U slučaju stresa takva lokalna mjesta prva “popuste”, jer ne mogu da se brane od prirodno nastalih kemijskih stresnih molekula, te u slijedu dolazi do oboljenja.
Prehrana je usko povezana s ovom vrstom faktora koji utječu na zdravlje.
Prehranom možemo umanjiti posljedice stresnih stanja.
S druge strane stresne situacije mogu biti okidač nastanka bolesti, pogotovu u zreloj i starijoj dobi, pa je danas sve značajnija disciplina psihonutricionizam u objašnjavanju nastaka većine bolesti, a i u rasvjetljavanju mehanizma gladi i sitosti te utjecaju prehrane na ta stanja.
Tijelo pamti stresna stanja
Sve događaje, posebno one stresne, ljudsko tijelo kvalitetno pamti određenim biokemijskim promjenama. Ovo pamćenje odvija se na kromozomskim jedinicama (telomerima) ali i na imunoglobulinima. Tako svaku štetu, ali i benifit, koju dobije, tijelo pamti i vraća u nekom drugom vremenu ili situaciji.
Stres je doživljaj, a ne događaj
Fenomeni stresa, odnosno eustresa (dobri stres) i distresa (loši stres) sve su značajniji istraživački fokus. Važna činjenica za upravljanje stresom je konstatacija, da ljudi 10 % ukupnih životnih dešavanja definišu kao događaj a 90 % kao doživljaj. Samoreguliranjem intenziteta doživljaja, smanjuje se efekat stresa na zdravlje. Obično je reakcija na stres naučena tj. stečena . Suština je u promjeni, kako se nešto nauči tako se može i odučiti.
Ublažavanje stresa
Osim samoreguliranja, tehnike ublažavanja stresa su: fizička aktivnost (fizički rad i sport primjerenog inteziteta, šetnja itd.), zatim slušanje glazbe, smijeh, ples i igre, druženje s pozitivnim prijateljima, kontakt s prirodom i životinjama, a posebno molitva Bogu, zahvalnost na životu, zahvalnost prema ljudima, meditacija, bavljenje hobijima kao što su pčelarstvo, lov i ribolov itd. Alkohol, kome se cesto ljudi priklanjaju nije antistesna metoda jer moze povuci u dublju krizu.
Stres, prehrana i nesanica
No, ponekad je stres toliko moćan (akutno stanje) da izaziva nesanicu, pa se preporučuje u tom slučaju, osim fizičke aktivnosti i drugih antistresnih tehnika, upotreba čajeva (posebno pasiflora, melisa, valerijana, nana itd) i hrane sa sedativnim i antistresnim učinkom (antioksidansi i blagi sedativi iz hrane kao što su prirodno prisutni morfini, fenilslanin, triptofan, magnezij itd ).
Poruka
DOŽIVLJAJ PROUZROKUJE STRES A NE DOGAĐAJ. Samoreguliranjem intenziteta doživljaja, pravilnom ishranom, dobrim snom i kretanjem možete mnogo toga učiniti za vaše zdravlje.
