Gotovo svi u zajednici pogođenoj prirodnom nesrećom doživjet će neku vrstu emocionalne reakcije na događaj. Tjelesni utjecaji prirodnih nesreća mogu proći u roku od nekoliko sedmica ili mjeseci, ali psihološki efekti koji ovi događaji ostavljaju na pojedince i zajednice mogu trajati godinama.
Prirodne nesreće kao što su: zemljotresi, toplotni udari i poplave ne utječu samo na psihičko zdravlje pojedinaca, mogu utjecati, i na kolektivno mentalno zdravlje zajednice narušavajući norme, vrijednosti i rituale koji predstavljaju osnovu za otpornost društva u kojem se nalazi pojedinac.
Mentalne i emocionalne reakcije koje doživljavaju osobe koje su preživjele prirodnu nesreću
Uobičajene emocionalne reakcije i efekti na mentalno zdravlje zbog prirodnih nesreća mogu uključivati: strah, krivicu, konfuziju, anksioznost, depresija, razdražljivost, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, simptomi koji odgovaraju posttraumatskom stresnom poremećaju, traumatski stres, promjene u međuljudskim odnosima, promjene u obrascima razmišljanja i ponašanja, intenzivna ili nepredvidiva osjećanja, promjene raspoloženja, sjećanja na prošlu traumu, poteškoće u donošenju odluka, problemi sa spavanjem, poteškoće u jelu i piću, osjećaj prisutnosti intezivnog umora, profesionalno sagorijevanje (burnout).
Dosta osoba će biti otporno na prirodnu nesreću, i doživjeti samo blage, prolazne reakcije na stres. Određene populacije su posebno osjetljive na prirodne nesreće i zahtijevaju ciljano djelovanje i intervenciju. Ove populacije zahtijevaju posebnu pažnju i proaktivno planiranje da dobiju adekvatnu pomoć za očuvanje mentalnog zdravlja.
Postoje grupe osoba koje mogu osjetiti značajne posljedice koje ostavljaju prirodne nesreće na mentalno zdravlje!
Djeca: Ranjivost djece na reakcije na stres poslije prirodne nesreće zavisi o njihovoj dobi, kognitivnom periodu razvoja, izloženosti nesreći, kao i o tome kako se ponašaju njihovi roditelji/staratelji nakon događaja. Stanje roditelja/staratelja je od posebne važnosti zbog činjenice da djeca zavise od odraslih osoba. Djeca mogu doživjeti simptome koji odgovaraju posttraumatskom stresnom poremećaju, anksioznost, depresija, tuga, probleme u ponašanju i poteškoće u učenju i pamćenju.
Prirodne nesreće ugrožavaju percepciju djece da je svijet siguran i predvidljiv. Oporavak djece zahtijeva da roditelji/staratelji i društvo ponovo uspostave zdravu sredinu za razvoj djece. Medijski prikazi prirodnih nesreća mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje djece.
Brojne studije su istraživale direktnu vezu između medijskog izvještavanja i zdravstvenih problema u ponašanju nakon katastrofa. Studija sprovedena nakon bombaškog napada u Oklahoma Cityju (SAD) 1995. godine, otkrila je povezanost između vremena koje su djeca provela u gledanju programa na televiziji u vezi s napadima i prisutnosti simptoma koji odgovaraju posttraumatskom stresnom poremećaju i simptomima depresije kod djece. Ova povezanost je dokumentovana u brojnim drugim istraživanjima koja ispituju reakcije djece na traumatske događaje.
Osobe sa već postojećim mentalnim poremećajima ili osobe koje su doživjele traumatska iskustva (npr. ratna trauma). Stanje mentalnog zdravlja pojedinca prije prirodne nesreće utječe na njihove ishode nakon događaja. Ljudi sa istorijom mentalnih bolesti i ljudi koji su doživjeli traumatska ratna iskustva, imaju veću vjerovatnoću da dožive poremećaje mentalnog zdravlja zbog prirodnih nesreća, kao što su simptomi posttraumatskom stresnom poremećaju, depresija, poremećaji zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i slaba otpornost poslije nesreće.
Radnici koji prvi reaguju u situacijama prirodnih nesreća (vatrogasci, policija, civilna zaštita, hitna pomoć i dr.) Radnici koji reaguju na prirodne nesreće i pomažu u oporavku imaju veću vjerovatnoću da razviju komplikacije uključujući poremećaje zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, depresija i posttraumatskom stresnom poremećaju.
Strategije koje pomažu u poboljšanju mentalnog zdravlja poslije prirodnih nesreća!
Postoje strategije koje pojedinci i zajednice koje imaju prirodne nesreće mogu koristiti za izgradnju otpornosti na traumatske događaje i borbu protiv utjecaja prirodnih nesreća na mentalno zdravlje.
- Odvojite vrijeme da se prilagodite teškim okolnostima;
- Zatražite podršku od prijatelja i porodice;
- Izrazite svoja osjećanja kroz razgovor, pisanje ili kreativne aktivnosti;
- Uključite se u zdravo ponašanje, uključujući adekvatan san, dobru ishranu i izbjegavanje upotrebe alkohola, lijekova za smirenje;
- Ako su prisutni problemi sa mentalnim zdravljem obratite se za savjete stručnjacima za mentalno zdravlje (psiholozima, psihoterapeutima);
- Ponovo uspostavite rutinu u svakodnevne aktivnosti;
- Izbjegavajte donošenje važnih životnih odluka.
Kako roditelji i staratelji mogu pomoći djeci da sačuvaju mentalno zdravlje poslije prirodnih nesreća?
- Naučite djecu kako da se nose sa teškim situacijama u svakodnevnom životu;
- Dozvolite djeci da budu tužna i da plaču, ako imaju teške situacije u životu;
- Ohrabrite djecu da svoja osjećanja iskažu razgovorom, pisanjem ili crtanjem;
- Ograničite pristup djece vijestima o nesreći;
- Držite se uobičajenih rutina što je više moguće;
- Smanjite stresore, uključujući promjene u životnim situacijama, pritisak da se dobro uči u školi, periode odsustva od porodice, prijatelja i svađe u porodici.
Obratite se stručnjacima za mentalno zdravlje (psiholozima, psihoterapeutima), ako djeca ne mogu obavljati svakodnevne aktivnosti, ako razviju nove probleme u ponašanju ili ako imaju probleme u izražavanju emocija (plač, ljutnja, agresivnost i sl.).
Literatura:
- Educational Psychology, Vol.22, br. 5, str, 553
- https://www.nimh.nih.gov/health/publications/helping-children-and-adolescents-cope-with-disasters-and-other-traumatic-events
- https://www.samhsa.gov/dtac/recovering-disasters/phases-disaster
- https://www.nap.edu/catalog/18996/healthy-resilient-and-sustainable-communities-after-disasters-strategies-opportunities-and
- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK316541/#tab_7-1:~:text=Moreover%2C%20while%20most%20will%20be%20resilient,meet%20their%20unique%20disaster%20recovery%20needs%3A