Psihologija

Posljedice zlostavljanja na radnom mjestu

mm

Aktualizirano: 26. Marta 2019.

Piše: Magistra psihologije Olivera Đokić

7 min

Zbog teške ekonomske situacije i nesigurnosti osoba je često primorana da prihvati posao i uslove rada koji mogu štetiti psihičkom i fizičkom zdravlju. Konkurencija na poslu sve je veća, broj radnih mjesta je ograničen i osoba zbog dešavanja u društvu može postati i žrtva mobinga na radnom mjestu. Mobing je engleski izraz koji predstavlja zlostavljanje na radnom mjestu. Prvenstveno mobing podrazumjeva specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili grupa njih sistemski psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu. To sve radi s ciljem ugrožavanja ugleda osobe, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sa jasnom namjerom da dođe do eliminacije osobe s radnog mjesta. Često je zlostavljana osoba bespomoćna i u nemogućnosti je da se odbrani. Aktivnosti koje su učestale kojima se ponižava i ignoriše osoba smatraju se mobingom ako traju u kontinuitetu jednom sedmično tokom najmanje šest mjeseci.

Oblici mobinga

Verbalna agresija: Nasilnici na radnom mjestu često su verbalno agresivni prema žrtvi mobinga. Agresija može poprimiti oblik grubog ili neugodnog tona kada razgovaraju s žrtvom. Osim toga, osoba može biti podvrgnuta uvredama i sarkastičnim primjedbama. Verbalna agresija može uključivati i seksualno uznemiravanje.

Ignorisanje: Žrtve mobinga mogu uvidjeti da se njihovi prijedlozi, projekti i inicijative ignorišu od strane saradnika i supervizora. Zahtjevi za povratne informacije, i podršku često ostaju bez odgovora.

Isključenje: Žrtve mobinga često se isključuju i čak izoliraju na radnom mjestu. Isključivanje može biti “slučajno” npr. osobu ne pozivaju na važne sastanke i odbijaju da se druže sa osobom na radnom mjestu i izvan njega. Ponekad se meta mobinga može naći fizički isključena na radnom mjestu tako što se njeni radni stol ili prostor za rad preseli u područje daleko od ostalih članova tima.

Tračevi i klevete: Podrazumjevaju iniciranje zlonamjernih tračeva koji ponižavaju osobu. Ponekad su tračevi i ogovaranja čista kleveta, kojom se mogu otkrivati lične informacije koje mogu biti i neugodne i koje nemaju veze sa profesionalnom sposobnošću osobe. U ekstremnim slučajevima, tračevi i klevete mogu se proširiti izvan kancelarije i na industriju ili profesiju u kojoj žrtva radi.

Fizičku agresiju: Mobing se ponekad može pretvori u fizičku agresiju. Dok nasilnici na radnom mjestu rijetko koriste fizičku agresiju jer se boje da će biti optuženi za kazneno  djelo, može se dogoditi i fizička agresija ako vjeruju da neće imati posljedica za fizički napad.

Motivi za mobing

Zlostavljanje na poslu je zlonamjerno, može trajati dugo i žrtva zlostavljanja može postati svako, bez obzira na status. Uprkos mišljenjima da većinu zlostavljanja na poslu vrše šefovi ili nadređene osobe, istraživanja su pokazala da največi procenat slučajeva zlostavljanja vrše radne kolege koje su na istom radnom nivou kao i žrtva.

Zlostavljači se tako ponašaju zbog želje da kontrolišu druge i da drugi prihvate njihove stavove i ponašanja. Za žrtvu mobinga obično se bira osoba koja je slabija i koja izbjegava sukobe. Jedna od najvećih grešaka žrtve je upravo izbjegavanje sukoba i izolacija od okoline. Često zbog izolacije osoba se zatvara i ne stvara socijalnu mrežu kontakata, koja može pomoći i pružiti podršku u suočavanju sa zlostavljačem.

Budući da se motivi za mobing razlikuju, teško je sastaviti jedan profil tipične žrtve mobinga. Neki istraživači vjeruju da nasilnici biraju žrtve mobinga zbog toga što se razlikuju od većine radnika. Te razlike mogu uključivati spol, rasu, religiju, seksualnu orijentaciju, dob, fizičke atribute (visok, nizak, prekomjernu težina) ili je osoba sa određenim stepenom invaliditeta.

Važno je da osoba koja je žrtva mobinga postane svjesna te činjenice i da se zalaže za sebe. Neće svi ljudi pristati da zlostavljaju drugu osobu ako uvide da je osoba svjesna zlostavljanja kroz koje prolazi i da se bori za sebe.

Psihološki profil žrtve mobinga

Žrtve mobinga često postaju žene zbog činjenice da su sklone izbjegavanju konflikata. Osobe koje su izuzetno sposobne na poslu i omiljene među kolegama često postaju i žrtve mobinga.  Mladi koji su tek počeli da rade kao i osobe pred penzijom često postaju žrtve mobinga. Žrtva mobinga može postati osoba koja otvoreno iskazuje neslaganje s nesposobnim ljudima koji su na visokim pozicijama.  Osobe koje imaju jak osjećaj odgovornosti prema poslu i kolegama, i ne žele se uspinjati korporacijskim ljestvicama preko tuđih leđa često postaju žrtve mobinga.

Psihološki profil zlostavljača

Osobe koje uživaju da se osjećaju moćnima, koje osjećaju prijetnju zbog potencijalnog uspjeha drugih mogu postati i zlostavljači. Zlostavljači su po prirodi perfekcionisti i žele da sve bude onako kako su oni zamislili. Osobe koje su preopterećene poslom mogu koristiti zlostavljanje kao ispušni ventil. Zlostavljanje može biti i posljedica nečijeg poremećaja ličnosti ili mentalnih problema. Osoba koja vrši zlostavljanje često je bila i sama zlostavljana od strane drugih.

Poremećaji koji nastaju zbog mobinga

Mobing može dovesti do tjelesnih poremećaja, psihičkih poremećaja i poremećaja ponašanja.

  • Tjelesni poremećaji koje može izazvati mobing su: hronični umor, smetnje sa probavom, povećana ili smanjena tjelesna težina, različiti bolni sindromi i smanjen imunitet.
  • Psihički poremećaji do kojih dovodi mobing su: depresivnost, emocionalna praznina, osećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, suicidalno ponašanje, gubitak motivacije i entuzijazma, poremećaj prilagođavanja, nesanica, povećana potreba za alkoholom, sedativima i cigaretama.
  • Poremećaji ponašanja do kojih dovodi mobing su: gubitak koncentracije, zaboravnost, grubost i porodični problemi.

Najizraženiji su psihički poremećaji, koji se manifestuju od početnih reakcija-samooptuživanje, usamljenost i ličnog obezvređivanja do poremećaja prilagođavanja. Manifestuju se i nepoverjenjem i neprijateljstvom prema okolini, stalnim osjećajem napetosti, iscrpljenosti, demoralisanosti zbog stalnog ponižavanja, omalovažavanja, isamejavanja i odbačenosti. Depresivnost uključuje osećaj praznine i beznađa, hroničnu nesposobnost za radost, gubljenje energije i gubljenje inicijative.

Oporavak od mobinga

Postoje mnogi resursi i obučeni stručnjaci u oblasti mentalnog zdravlja (psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti) koji mogu pomoći osobama koji trpe ozbiljne psihološke i društvene posljedice od zlostavljanja (mobinga) na radnom mjestu. Ciljevi liječenja i oporavka od mobinga su prvenstveno oporavak od psiholoških posljedica, koje mogu utjecati na zdravlje osobe. Posljedice koje mobing ostavlja su i gubitak samopoštovanja, sigurnosti u svoje postupke, apatija, depresija, anksioznost, različiti strahovi, paranoja, fobije, a može dovesti i do posttraumatskog stresnog poremećaja.

Prisutni su gubitak ugleda, profesionalnog identiteta, ekonomske osnove i karijere. Razlog za stalna bolovanja su i psihosomatske smetnje, zbog kojih je povratak na posao sve upitniji. Kada dođe do gubitka zaposlenja pojavljuju se novi problemi vezani za pronalaženje novog posla. Kao posljedica mobinga dolazi i do gubitka samopoštovanja i gubitka socijalne uloge. Osoba koja je žrtva mobinga u svakom smislu  osjeća se bezvrijedno i beskorisno. Posljedice mobinga dovode u pitanje ne samo ulogu osobe kao radnika, nego i ulogu roditelja, supruga/supruge, brata/sestre i prijatelja.

Žrtva se često zatvara i prestaje komunicirati sa drugima, što može dovesti i do čestih porodičnih kriza i  svađa koje mogu dovesti i do rastave braka. Osim socijalnih posljedica prisutne su i ekonomske posljedice u vidu smanjenja primanja za žrtvu mobinga zbog izostanka sa posla. Otkaz na poslu koji može dobiti žrtva ostavlja veliku prazninu u kućnom proračunu koja je često nepokrivena mjesecima, jer je često žrtva mobinga toliko fizički i psihički oslabljenja da nije u stanju odmah naći novi posao.

Odjel ljudskih resursa u prevenciji mobinga

Ljudski resursi u kompanijama trebaju prepoznati opasnost koju mobing predstavlja za radnike kao i za kompaniju u cjelini.

Kompanije koje poštuju svoje radnike i zakonske okvire koji sprećavaju i sankcionišu mobing manje se suočavaju sa problemima koje izaziva mobing. Internim pravilnicima do detalja trebaju da se regulišu odnosi i ponašanja među radnicima, ali i sistemi nagrade i kazne za neko ponašanje. Također,  važno je da se svaki radnik upozna sa tim pravilnicima prije potpisivanja ugovora o radu.

Važna je i edukacija radnika u kompaniji koja podrazumjeva upoznavanje zaposlenih sa pojmom i oblicima mobinga, ali i predstavljanje načina na koji će pojava mobinga biti sankcionisana.

Odgovornost je obostrana, i sve u kompanijama treba da je uređeno. Kompanije koje tolerišu zlostavljanje i negativnu kulturu radnog mjesta na kraju će izgubiti najbolje radnike. Oni koji ostanu mogu to učiniti zato što imaju malo mogućnosti, pa čak i najkompetentniji među njima možda neće dobro funkcionisati.

U nekim slučajevima, kompanije bi na kraju mogla postati meta tužbi za zlostavljanje, i vremenom vijesti o negativnom radnom okruženju, kršenju ljudskih prava i mobingu mogu štetiti ugledu kompanije. Od presudne je važnosti uloga psihologa i drugih stručnjaka koji su zaposleni u ljudskim resursima u kompanijama u sprećavanju, otkrivanju i sankcionisanju postupaka mobinga.

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

LITERATURA:
  • Adams, Andrea. (1992): Holding out against workplace harassment and bullying. Personnel Management 1992/Oct.
  • Employee Rights Quarterly (E Q) (2000). “Workplace Bullying: The Silent Epidemic”