Nutricionizam

Probiotici – kako djeluju i u koje svrhe se primjenjuju

mm

Aktualizirano: 24. Marta 2020.

Piše: Mr. ph. Nina Lipić

4 min

Pozitivni efekti probiotika na ljudsko zdravlje potvrđeni su velikim brojem kliničkih ispitivanja, a zahvaljujući dugoj istoriji primjene, interesovanje za probiotike raste iz dana u dan. Probiotici mogu biti uklopljeni u različite proizvode, uključujući funkcionalnu hranu, lijekove i dodatke prehrani, te se kao takvi koriste u prevenciji i terapiji različitih stanja i oboljenja.

Probiotici utiču prvenstveno na balans crijevne mikrobiote (mikroflore) kao zajednice živih mikroorganizama koji nastanjuju digestivni trakt čovjeka. Crijevni mikrobiom predstavlja sveukupnost crijevnih mikroorganizama, zajedno sa njihovim genima i njihovim metabolitima. (1)

Neke od najznačajnijih uloga crijevne mikrobiote jesu:

  • metabolička uloga: učestvuje u regulaciji metabolizma ugljenih hidrata, aminokiselina, lipida, biosintezi esencijalnih vitamina K, B1, B2, B3, B6, B12, regulaciji skladištenja energije
  • zaštitna uloga – “čuvari crijeva”: djeluje zajednički sa imunim sistemom domaćina, sprječavajući kolonizaciju i invaziju patogenih mikroorganizama
  • regulacija i razvoj imuniteta: mikrobiota digestivnog trakta “podučava” naš imuni sistem na toleraciju benignih, bezopasnih antigena, uz istovremeno razvijanje brzog odgovora u prisustvu patogenih antigena.

Disbalans crijevnih mikroorganizama je označen terminom disbioza. Disbioza može biti direktno povezana sa nekolicinom gastrointestinalnih bolesti poput upalnih bolesti crijeva, karcinoma debelog crijeva, sindroma iritabilnog kolona, itd. Smatra se da su promjene mikrobiote povezane i sa nekim ekstraintestinalnim poremećajima poput bolesti jetre (masna jetra) ili respiratornog trakta (alergije, bronhalna astma). (2)

Disbalans crijevnih mikroorganizama može dovesti do zdravstenih problema poput upalnih bolesti crijeva, karcinoma debelog crijeva, sindroma iritabilnog kolona, oboljenja jetre ili respiratornog trakta (alergije, bronhijalna astma).

Šta su probiotici?

Sam naziv riječi “probiotik” izveden je od grčkih riječi pro (za) i bios (život). (5) Koncept probiotika kao bakterija koje se unose hranom i djeluju na dobrobit organizma domaćina, razvijen je početkom 20. vijeka kada je ruski naučnik Ilya Metchnikoff svojim istraživanjem ukazao na značaj konzumiranja fermentisanih mliječnih proizvoda u cilju produžavanja i povećavanja kvaliteta života.

Svjetska Zdravstvena Organizacija (World Health Organisation) definiše probiotike kao “Žive mikroorganizme, koji primjenjeni u adekvatnoj količini, ispoljavaju pozitivne efekte na zdravlje domaćina”. (3)

Šta sadrže dodaci prehrani sa probioticima?

Probiotici najčešće sadrže pojedinačne ili kombinovane sojeve bakterija (najviše devet) i to najčešće bakterije mliječno – kiselinskog vrenja, uglavnom laktobacile, streptokoke, laktokoke, uključujući i bifidobakterije, ali mogu da sadrže i pojedine vrste nepatogenih gljivica. (4)

Primjena probiotika

Probiotici mogu imati preventivnu ili terapijsku primjenu, zavisno od stanja organizma u koji ih unosimo. Ranija istraživanja su se mahom fokusirala na terapijsku primjenu probiotika, prije svega na liječenje bolesti probavnog trakta i na komplikacije nastale primjenom antibiotika. Vremenom je naglasak sa terapije prenesen na prevenciju bolesti, te su brojne kliničke studije provedene na zdravoj populaciji pokazale da preventivno uzimanje probiotika znatno smanjuje mogućnost razvoja sezonskih prehlada ili infekcija (crijevnih ili respiratornih). Kod djece se naročito učinkovitim pokazao rod Lactobacillus, u smanjenju bolova i smirivanju simptoma dječijih kolika. (3)

Preventivno uzimanje probiotika znatno smanjuje mogućnost razvoja sezonskih prehlada ili infekcija (crijevnih ili respiratornih).

Pojedina istraživanja pokazala su i niz drugih povoljnih efekata probiotika na zdravlje čovjeka:

  1. smanjenje simptoma alergijskih reakcija
  2. povoljno djelovanje kod konstipacije, intolerancije na laktozu, iritabilnog kolona, Crohn – ove bolesti i ulceroznog kolitisa
  3. prevencija kancera pojedinih lokalizacija – prije svega kolona
  4. povoljno djelovanje na metabolizam minerala, gustinu kostiju i njihovu stabilnost (4)

Rezultati ovih studija se još uvijek ne mogu smatrati pouzdanim, tj. neophodno ih je poduprijeti većim brojem ispitivanja i eventualno kontrolisanim kliničkim studijama.

Mehanizam djelovanja probiotika

Prema dosadašnjim istraživanjima, probiotici učestvuju u modifikovanju crijevne flore na dva načina:

  1. lokalnim djelovanjem u crijevima, čime potiču rast korisnih bakterija u probavnom traktu, a istovremeno smanjuju populaciju potencijalno patogenih bakterija
  2. modulacijom imunog odgovora domaćina, povećavaju sposobnost organizma da se izbori sa potencijalnim patogenima iz okoline. (3)

Probiotici i proliv uzrokovan antibioticima

Jedna od najvažnijih indikacija za primjenu probiotika je proliv uzrokovan antibioticima (AAD  – engl. Antibiotics Assotiated Diarrhoea). Primjena antibiotika dovodi do značajne promjene u sastavu crijevne mikroflore, dovodeći do prekomjernog rasta potencijalno opasnih bakterija i gljivica. Prema dosadašnjim istraživanjima, kao najdjelotvorniji u terapiji AAD – a su se pokazali Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces boulardii. (6)

Sigurnost primjene probiotika

Probiotski soj se može smatrati bezbjednim za humanu upotrebu ako nije patogen i infektivan, što se provjerava nizom in vivo i in vitro testova. Sigurnost za ljudsko zdravlje je najbitniji faktor pri odabiru probiotika. S tim u vezi i odabrani soj mikroorganizama u sastavu probiotika mora biti stabilan i nepromijenjen tokom proizvodnje i skladištenja, pa sve do dolaska na mjesto primjene. Probiotici poput članova rodova Bifidobacterium i Lactobacillus, imaju dugotrajnu istoriju primjene u fermentisanoj hrani i mlijeku, te se karakterišu kao sigurni . (4)

Zaključak

Zahvaljujući sve većem broju dokaza o povoljnom djelovanju probiotika na zdravlje ljudi, njihova primjena je sve  zastupljenija, kako u sastavu funkcionalnih namirnica, tako i u sastavu dijetetskih suplemenata. Dalja istraživanja treba usmjeriti ka pravilno dizajniranim kliničkim studijama kojima bi se potvrdila predložena djelovanja i istovremeno utvrdila granica optimalne i bezbjedne primjene ovih agenasa. (4)

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

    LITERATURA:
    1. Icaza – Chavez, M.E. (2014) Gut microbiota in health and disease, Revista de Gastroenterologia de Mexico (online) 5.mart. Dostupno na: researchgate.net/publications/259108082/gut_microbiota_in_health_and_disease (pristupljeno 05.februar.2020)
    2. Mahmutović, A. (2015). Crijevna mikrobiota u pacijenata s poremećajem probavnog trakta, diplomski rad, Zagreb; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet
    3. Poljak, M. (2015). Izazovi u razvoju formulacija i tehnologije izrade farmaceutskih oblika probiotika, specijalistički rad, Zagreb; Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko – biokemijski fakultet
    4. Stanković, I. (2009). Probiotici, prebiotici i sinbiotici, stručni rad, Beograd; Institut za bromatologiju, Farmaceutski fakultet
    5. Azad Kalam, A. i sar. (2018.) Probiotic Species in the Modulation of Gut Microbiota: An Overview, London; Hindawi BioMed Research International
    6. Ignacio, A. (2019.) Role of the Microbiome in Intestinal Barrier Function and Immune De