Prisutnost socijalne izolacije, zatvorenosti predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, kao i nedostatak svakodnevnih rutina i gubici povezani s bolestima neki su od glavnih stresora koji utječu na mentalno zdravlje djece i adolescenata.
Djeca i adolescenti osjećaju utjecaj neizvjesnosti koliko dugo će trajati pandemija. Dobro mentalno zdravlje, kao i fizičko zdravlje predstavlja značajan dio života djece i adolescenata. Dobro mentalno zdravlje pomaže da razviju otpornost, da podnose svakodnevne životne situacije, i da postanu fizički i mentalno zdrave odrasle osobe.
Biti mentalno zdravo dijete i adolescent, znači dostići razvojne i emocionalne prekretnice i naučiti zdrave socijalne vještine, i kako se nositi kada postoje problemi. Mentalno zdrava djeca imaju pozitivan kvalitet života i mogu dobro funkcionisati kod kuće, u školi i u društvu.
Djeci i adolescentima mogu pomoći sljedeće aktivnosti da sačuvaju mentalno zdravlje:
-dobro fizičko zdravlje;
-uravnotežena prehrane i fizička aktivnost;
-vrijeme za slobodnu igru i druženje sa vršnjacima;
-mentalno zdrava i funkcionalna porodica;
-odlazak u školu koja brine o dobrobiti svih svojih učenika;
-učestvovanje u lokalnim aktivnostima.
Šta može utjecati na mentalno zdravlje djece i adolescenata?
Traumatični događaji kod djece i adolescenata mogu izazvati probleme sa mentalnim zdravljem.
Promjene često djeluju kao okidači: preseljenje kuće, krizne situacije (ratovi, pandemije, saobraćajne nesreće, prirodne nesreće), promjena škole ili rođenje novog brata ili sestre, sve promjene u društvu mogu utjecati na pojavu stresa i na mentalno zdravlje djece. Neka djeca koja krenu u školu osjećaju se uzbuđeno zbog sklapanja novih prijateljstava i zbog novih aktivnosti, ali može biti i onih koji osjećaju strah, anksioznost i stres.
Adolescenti često doživljavaju emocionalne promjene u razvoju. Važan dio odrastanja je vježbanje i prihvaćanje onoga što jeste. Nekim mladim ljudima je teško napraviti ovaj prijelaz u odraslu dob i mogu eksperimentisati sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci i sa drugim supstancama koje mogu utjecati na mentalno zdravlje.
Određeni faktori rizika mogu povećati vjerovatnoću da će neka djeca i adolescenti imati probleme sa mentalnim zdravljem.
Ovi faktori uključuju:
- prisutnost hroničnog oboljenja kod djece i adolescenata;
- problemi sa mentalnim zdravljem u porodici;
- problemi sa zloupotrebom alkohola, psihoaktivnih supstanci, i problemi sa zakonom u porodici;
- smrt bliskog prijatelja ili člana porodice;
- roditelji koji se rastaju ili razvode;
- prisutnost maltretiranja, fizičko ili seksualnog zlostavljanja;
- teška ekonomska situacija u porodici;
- prisutnost diskriminacije u društvu i školi;
- briga o porodici, preuzimanje obaveza odraslih osoba;
- dugotrajne poteškoće u školi (lošiji školski uspjeh, prisustvo vršnjačkog nasilja u školi i dr.).
Koji se problemi mentalnog zdravlja najčešće javljaju kod djece?
Među češćim mentalnim poremećajima koji se mogu dijagnostifikovati u djetinjstvu su poremećaj pažnje/hiperaktivnosti (ADHD), anksioznost (strahovi ili brige) i poremećaji u ponašanju.
- Depresija može biti prisutna kod djece i adolescenata;
- Poremećaji u ponašanju uključuju sva ona ponašanja djeteta koja nisu
prilagođena njegovoj životnoj dobi i/ili okolini i ometaju funkcionisanje djeteta tako
da štete djetetu i/ili okolini dovodeći ga u sukobe, ili ga isključuju iz komunikacije s
okolinom;- Anksioznost kod djece i adolescenata opisujemo kao neodređeni i neugodan osjećaj straha ili strepnje, tjeskoba koja djeluje na misli i doživljaj u tijelu;
- Samopovređivanje može biti prisutno kod adolescenata. Adolescenti koji doživljavaju dugotrajnu emocionalnu bol mogu pokušati da se izbore sa njom tako što će se povrijediti;
- Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) može uzrokovati da mladi ljudi postanu izuzetno zabrinuti. Vrlo mala djeca ili djeca koja polaze ili kreću u školu mogu imati anksioznost odvajanja.
- Posttraumatskom stresnom poremećaju kod djece može nastati kao posljedica fizičkog ili seksualnog zlostavljanje, svjedočenja nečemu izuzetno zastrašujućem ili traumatizirajućem. Simptomi poremećaja mogu biti prisutni kod djece koja su žrtve nasilja, teškog maltretiranja i kod djece koja su preživjela katastrofu (prirodne nesreće i ratna dešavanja);
- Djeca koja su konstantno preaktivna, impulsivna i imaju poteškoće sa obraćanjem pažnje mogu imati poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD);
- Poremećaji u ishrani obično počinju u adolescenciji i češći su kod djevojčica nego kod dječaka. Broj mladih koji razviju poremećaj u ishrani je mali, ali poremećaji u ishrani kao što su anoreksija nervoza i bulimija nervoza mogu imati ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje adolescenata.
Kako možete pomoći djetetu koje ima poteškoće sa mentalnim zdravljem?
Jedan od najvažnijih načina na koji roditelji ili staratelji mogu pomoći je da slušaju svoju djecu i ozbiljno shvaćaju njihova osjećanja. Možda djeca žele i trebaju zagrljaj, podršku, možda žele da pomognete da nešto promijene ili možda trebaju praktičnu pomoć.
Negativna osjećanja djece obično prolaze, ali dobra je ideja potražiti pomoć, ako je vaše dijete dugo uznemireno, ako osjećaji sprečavaju da nastavi sa svojim životom, ako osjećanja i ponašanja utječu na porodicu i prijatelje, i ako se stalno ponaša na način koji ne očekujete u njegovim godinama (agresija, tuga, iznenadne promjene raspoloženja, simptomi depresije i sl.)
Ako vaše dijete ima problema u školi, sa usvajanjem gradiva, ponašanjem i druženjem sa vršnjacima, mogu pomoći stručni saradnici – psiholozi u školama koji su usmjereni ka prepoznavanju, razumijevanju i objašnjavanju djetetovih potreba i ponašanja i pružanju različitih vidova psihološke podrške u optimizaciji djetetovih stanja i ponašanja.
Različiti stručnjaci često rade zajedno u službama za mentalno zdravlje djece i adolescenata. Mentalno zdravlje predstavlja važan dio života djeteta, i kada su problemi sa mentalnim zdravljem djece i adolescenata prisutni obratite se stručnjacima za mentalno zdravlje (psiholozima, psihoterapeutima), koji su prisutni u zdravstvenim ustanovama i školama.
Literatura:
- https://www.unicef.org/bih/objave-medijima/obilje%C5%BEavanje-me%C4%91unarodnog-dana-djeteta-20-novembra
- https://www.apa.org/pi/families/children-mental-health
- https://www.cdc.gov/childrensmentalhealth/basics.html
- https://www.mhanational.org/what-every-child-needs-good-mental-health
- https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/mentalno-zdravlje-djece-i-mladih-izazovi-i-perspektive/
