Hronične bolesti traju duži vremenski period tj. duže od godinu dana, i značajno utječu na mentalno zdravlje. Karakteristično je da se ne mogu izlječiti, ali se mogu adekvatnom terapijom i načinom života kontrolisati, ublažiti ili spriječiti razvoj komplikacija. Hronične bolesti nisu nestale za vrijeme pandemije, i predstavljaju zdravstvena stanja koja mogu povećati rizik za teži oblik COVID -19.
Strah, anksioznost, stres i neizvjesnost zbog prisutnosti pandemije mogu utjecati na mentalno zdravlje osoba sa dijagnozom hronične bolesti.
Uobičajeno je da se osoba osjeća tužno ili obeshrabreno poslije srčanog udara, moždanog udara, dijagnoze milognog oboljenja (raka), kada je dijagnostifikovano autoimuno oboljenje i druge hronične bolesti. Osobe se mogu suočiti i sa novim ograničenjima šta mogu raditi u svakodnevnim aktivnostima, mogu biti prisutni i simptomi stresa, zabrinutost zbog ishoda liječenja i budućnosti. Može biti teško prilagoditi se novoj stvarnosti i nositi se sa promjenama i terapijom za hronične bolesti.
Kod osoba koje imaju dijagnozu hronične bolesti očekuju se i povremeni osjećaji tuge, ali ako su prisutni i drugi simptomi duže od nekoliko sedmica, možemo govoriti i o simptomima depresije. Depresija utječe na sposobnost da osobe sa dijagnozom hronične bolesti nastave sa svakodnevnim aktivnostima, kao što je druženje sa porodicom, prijateljima, radnim kolegama i da uživaju u radu i slobodnim aktivnostima.
Simptomi depresije uključuju i slijedeće reakcije:
- Trajno tužno ili “prazno” raspoloženje;
- Osjećaj beznadežnosti ili pesimizma;
- Osjećaj razdražljivosti;
- Osjećaj krivice, bezvrijednosti ili bespomoćnosti;
- Gubitak interesa ili zadovoljstva za hobije i aktivnosti;
- Smanjena energija, umor ili osjećaj “usporenosti”;
- Poteškoće sa koncentracijom, pamćenjem ili donošenjem odluka;
- Poteškoće sa spavanjem, rano jutarnje buđenje ili pretjerano spavanje;
- Promjene u apetitu ili promjene u tjelesnoj težini;
- Bolovi, glavobolje, grčevi ili probavni problemi bez jasnog fizičkog uzroka koji ne popuštaju čak ni liječenjem;
- Pokušaji samoubistva ili misli o smrti ili samoubistvu.
Zapamtite: Depresija se može liječiti – i kada imate neku drugu medicinsku bolest ili stanje!
Osobe sa dijagnozom hroničnih bolesti su pod većim rizikom da će dobiti i dijagnozu depresije
Isti faktori koji povećavaju rizik od depresije kod tjelesno zdravih ljudi također povećavaju rizik kod ljudi sa drugim medicinskim bolestima, posebno ako su te bolesti hronične (dugotrajne ili uporne). Ovi faktori rizika uključuju ličnu ili porodičnu istoriju prisutnosti depresije.
Međutim, neki faktori rizika za depresiju mogu biti direktno povezani sa hroničnom bolesti. Stanja kao što su Parkinsonova bolest i moždani udar uzrokuju promjene u mozgu. U nekim slučajevima, ove promjene mogu dovesti do pojave simptoma depresije. Anksioznost i stres uzrokovani bolešću također mogu dovesti do pojave simptoma depresije.
Depresija je često prisutna kod ljudi koji imaju hronične bolesti kao što su:
- Alchajmerova bolest;
- Autoimune bolesti, uključujući sistemski eritematozni lupus, reumatoidni artritis i psorijazu;
- Maligna oboljenja (rak);
- Kardiovaskularne bolesti;
- Dijabetes;
- Epilepsija;
- HIV/AIDS;
- Hipotireoza;
- Multipla skleroza;
- Parkinsonova bolest;
- Moždani udar.
Određeni lijekovi koji se koriste za liječenje hroničnih bolesti mogu dovesti do simptoma depresije, i ljudi mogu osjetiti simptome depresije nakon što im je dijagnostifikovana hronična bolest.
Istraživanja sugerišu da ljudi koji imaju dijagnostifikovanu depresiju i hroničnu bolest, imaju teže simptome ovih bolesti. Oni mogu imati više poteškoća da se prilagode svom zdravstvenom stanju i mogu imati i značajne medicinske troškove od onih koji nemaju dijagnozu depresije ili hronične bolesti. Simptomi depresije mogu se nastaviti i kada se fizičko zdravlje osobe poboljša.
Djeca i adolescenti sa hroničnim bolestima
Djeca i adolescenti sa hroničnim bolestima suočavaju se sa više izazova nego njihovi zdravi vršnjaci u adolescenciji. Hronične bolesti mogu utjecati na fizički, kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj djece i adolescenata. Ova ograničenja stavljaju djecu i adolescente u veći rizik od razvoja mentalnih oboljenja od njihovih zdravih vršnjaka.
Djeca i adolescenti sa dijagnozom hronične bolesti doživljavaju mnoge oblike stresa. Stručnjaci za mentalno zdravlje (psiholozi, psihoterapeuti) mogu prepoznati simptome anksioznosti, stresa, depresije i poremećaja prilagođavanja kod djece i adolescenata, i pomoći da adekvatno savladaju poteškoće sa mentalnim zdravljem.
Zajednički pristup njezi koji uključuje brigu o mentalnom i fizičkom zdravlju može poboljšati cjelokupno zdravlje djece i adolescenata.
Liječenje depresije i hroničnih oboljenja može pomoći odraslim osobama, djeci i adolescentima, da bolje upravljaju depresijom i hroničnim bolestima!
Kada je potrebno da potražite pomoć da se suočite sa hroničnim bolestima?
Slijedi kontrolna lista izvora i signala stresa koje možete doživjeti ako je prisutna dijagnoza hronične bolesti. Potražite pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje (psihologa, psihoterapeuta), što je ranije moguće kako bi vam pomogli da bolje shvatite hroničnu bolest i da se adekvatno suočite sa dijagnozom.
Vaši izvori stresa mogu biti:
- Hronična bolest;
- Neizvjesnost u pogledu budućnosti;.
- Nepredvidljivost bolesti;
- Invalidnost;
- Finansijske poteškoće.
Simptomi koji pokazuju da je prisutan stres kod osoba sa hroničnim bolestima:
- Razdražljivost i teškoće u odnosima;
- Anksioznost, napetost, tuga;
- Gubitak interesa za stvari u kojima su nekada uživali;
- Poremećaji spavanja;.
- Umor;
- Bolovi u tijelu, uključujući i glavobolju;
- Kognitivni problemi.
Kada imate dijagnozu hronične bolesti, postoje aktivnosti koje možete uraditi da poboljšate svoj život!
Najvažniji korak koji možete preduzeti je potražiti pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje (psihologa, psihoterapeuta), ako se osjećate manje sposobnim da se suočite sa dijagnozom hronične bolesti. Rano preduzimanje mjera pomoći će vam da shvatite i nosite se s mnogim posljedicama hronične bolesti. Učenje upravljanja stresom pomoći će vam da održite pozitivan fizički, emocionalni i duhovni pogled na život.
Kada se obratite stručnjacima za mentalno zdravlje, možete osmisliti plan liječenja koji će zadovoljiti vaše specifične potrebe. Ove strategije vam mogu pomoći da povratite osjećaj kontrole i poboljšate kvalitet života i to je nešto što svi zaslužujete!
Postoje, aktivnosti koje možete učiniti sami, a koje će vam pomoći!
To uključuje savjete kao što su:
- Zdrava prehrana;
- Ostvarite što više fizičke aktivnosti;
- Izbjegavanje negativnih mehanizama suočavanja kao što su zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci;
- Istraživanje aktivnosti za ublažavanje stresa poput meditacije, tehnike opuštanja;
- Prepuštanje obaveza koje zaista ne morate ili ne želite da uradite;
- Potražite pomoć kada vam je potrebna;
- Ostanite u kontaktu sa porodicom i prijateljima.
Osobe koje imaju dijagnozu hronične bolesti za savjete i razgovor o načinima suočavanja sa bolesti i sa svim problemima koje dijagnoza oboljenja donosi mogu se obratiti udruženjima/organizacijama koje su posvećene borbi protiv specifičnog oboljenja.
Za načine suočavanja sa stresom, anksioznosti, depresijom i mentalnim problemima koji su prisutni zbog same dijagnoze hronične bolesti, potrebno je da se osoba obrati stručnjacima za mentalno zdravlje (psiholozima, psihoterapeutima).
Dijagnoza hronične bolesti ne predstavlja kraj života i osoba ako poštuje terapiju i vodi zdrav način života, može da živi kvalitetno i uspješno!
Literatura:
-Arambašić, L. (1996). Stres. U: J. Pregrad (ur.), Trauma, stres i oporavak (93-102). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
-Lazarus, R.S. (1966). Psychological stress and coping process. New york : McGraw-Hill.
– https://www.apa.org/topics/chronic-illness/coping-diagnosis
– https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09540261.2017.1364885
– https://www.psychiatry.org/patients-families/what-is-mental-illness
Slika: Photo by Kleiton Santos from Pixabay
