Vitamin D – farmaceutske forme i primjena u podršci liječenja bolesti

Rijetko koji vitamin ima tako raznolike i važne funkcije kao vitamin D. Bitan je za stvaranje spolnih hormona kod muškaraca i žena, doprinosi jačanju kostiju i mišića, a najpoznatiji je po svojoj ulozi za imunološki sustav. Kod osoba sa manjkom vitamina D njegova suplementacija pruža bolju zaštitu u pogledu infekcija disajnih puteva. (1),(2) Manjak vitamina D je povezan sa nastankom brojnih bolesti, uključujući demenciju i rak.

Vitamin D je poznat i kao ‘sunčani vitamin’ jer već kratkotrajno izlaganje suncu kod većine ljudi inducira njegovu sintezu iz holesterola. Pošto je jedini vitamini koji se može sintetizirati u organizmu, a nema ga dovoljno u hrani, bolje mu odgovara termin hormon nego vitamin i obično se ponaša kao steroidni hormon. (1)

Vitamin D ima pet vitamera a najznačajniji su D₂ (ergokalciferol) i D₃ (holekalciferol). D₃ nastaje iz 7-dehidroholesterola uslijed izlaganja kože UV-B zracima dok se D₂  može naći u hrani kao što je masna riba, žumance jajeta te u fortificiranoj hrani. U jetri i bubrezima se D₂ i D₃ pretvaraju u biološki aktivnu formu vitamina D, kalcitriol. (2) (3)

Uloga vitamina D i njegova apsorpcija

Vitamin D u kombinaciji s paratireoidnim hormonom (PTH) regulira crijevnu apsorpciju kalcija, održavajući adekvatne koncentracije za mineralizaciju kostiju. (2) Nedostatak vitamina D povezan je s poremećajima metabolizma kostiju i smanjenom mineralnom gustoćom kostiju. (3) U novije vrijeme deficit vitamina D povezan je s patogenezom nekoliko bolesti, uključujući infekcije disajnih puteva, kardiovaskularne bolesti, neke vrste raka i autoimune bolesti. (1) (2) (4) (5) (6)

Kod osoba sa manjkom vitamina D njegova suplementacija pruža bolju zaštitu u pogledu infekcija disajnih puteva. (1),(2)

Koliko vitamina D je potrebno?

Nekoliko faktora utiče na status vitamina D u ljudskom tijelu. Oni uključuju količinu vitamina D koji ulazi u tijelo putem izlaganja suncu, pigmentaciju kože, geografsku širinu i godišnja doba, njegovu apsorpciju iz crijeva i njegovu raspodjelu u tijelu. (2) (9) (10) Manjak vitamina D često se javlja kod osoba koje se ne izlažu dovoljno suncu a istovremeno imaju crijevnu malapsorpciju (npr. usljed upalne bolesti crijeva ili sindroma kratkog crijeva). (18) Intolerancija na laktozu i striktna veganska ishrana se također dovode u vezu sa umanjenom apsorpcijom vitamina D.

Preporučena količina dnevnog unosa vitamina D je 5μg pri čemu je 1μg ekvivalentan 40 i.j. Za starije od 50 godina te za trudnice i dojilje preporučuje se 10-15μg na dan. (7)

Ako ga uzmete premalo:

Manjak vitamina D šteti kostima – kod djece uzrokuje rahitis, a kod odraslih povećava rizik osteoporoze. Mogu se pojaviti i dijareja, nesanica, nervoza i trzaji mišića.

Ako ga uzmete previše:

Iako se višak vitamina D nastao sunčanjem lako izlučuje, uzimanje prevelikih količina dodataka prehrani s tim vitaminom može stvoriti probleme. Unošenje 25 do 50μg tokom šest mjeseci može izazvati zatvor ili dijareju, glavobolju, gubitak apetita, mučninu i povraćanje, nepravilan rad srca i jak umor. Ako se nastavi unositi previše vitamina D, može se poremetiti ravnoteža kalcija i fosfata, kosti mogu oslabiti, a u mekim tkivima, npr mišićima, može se nakupljati kalcij.

Ukoliko se ne izlažete dovoljno sunčevim zracima i imate intoleranciju na laktozu ili praktikujete strogo vegansku dijetu lako je moguće da spadate u ugroženu grupu sa manjkom vitamina D.

Ako dva do tri puta sedmično provedete samo 10 do 15 minuta sunčajući lice i ruke na popodnevnom suncu, nastat će dovoljna količina tog vitamina. Ako ste stariji od 50 godina, ne izlazite mnogo između 8 i 13 sati ili se stalno mažete kremama za sunčanje, možda biste trebali uzimati dodatke prehrani. (8)

Farmaceutske forme vitamina D

Dodaci prehrani sa vitaminom D

Dodaci sa vitaminom D dostupni su u različitim OTC preparatima, kako ergokalciferol (vitamin D₂) tako i  holekalciferol (vitamin D₃). Vitamin D₃ se smatra snažnijim od vitamina D₂ (12) (13) i može se davati:

• oralno u čvrstim oblicima kao što su tablete ili kapsule kao i
• u obliku tekućih pripravaka poput oralnih kapi i spreja ili
• intramuskularnom (IM) injekcijom.

Dodaci prehrani u čvrstim oblicima

Dodaci vitamina D najčešće se primjenjuju oralnim putem jer je to najpovoljnije i ekonomičnije.(13) Vitamin D u čvrstom obliku, poput tableta ili kapsula, ima visok stepen stabilnosti lijeka i omogućuje tačno doziranje.(14) Međutim, postoje nedostaci za oralni put primjene. Na primjer, postoje varijacije u stupnju do kojeg pacijenti mogu tolerirati čvrste oblike, osobito kod mlađih i starijih osoba i kod osoba s oslabljenom funkcijom gutanja. (15) (16) U bolesnika s malapsorpcijom, mogu biti potrebne dva do tri puta veće količine od uobičajene oralne količine  potrebne da bi se postigla dovoljnost.(17) (18) Uz to, odgovor na suplementaciju kod malapsorptivnih poremećaja može biti nepredvidiv.(11) (19) (20)

Vitamin D u obliku oralnih kapi i spreja

U usnoj šupljini se nalazi  oralna sluznica koja se sastoji od tri glavne vrste: sluznica unutrašnjih obraza (bukalna sluznica), sublingvalna regija (pod od usta), i žvakaća sluznica, koja sadrži sluznicu gornje površine usta (tvrdo nepce) i gingive (desni). (15) (21) Vitamin D je lipofilan (topiv u mastima), a sprejevi obično sadrže sredstvo za otapanje, kao što su ulje u mikroemulgiranom pripravku i pomoćne tvari, uključujući emulgatore i pojačivače propusnosti. To olakšava apsorpciju kroz usnu membranu i u sistemsku cirkulaciju, čime se zaobilazi gastrointestinalni trakt. (15) (21) (22)  Bukalno unošenje sprejevima može rezultirati efikasnijim načinom primjene i može smanjiti opterećenje povezano s intramuskularnom primjenom. (21)

Vitamin D kao podrška terapiji

Vitamin D je učinkovit kao podrška terapiji  rijetkog nasljednog poremećaja kostiju koji je obilježen niskom razinom fosfata u krvi (obiteljska hipofosfatemija), rijetkog poremećaja koji može dovesti do oštećenja kostiju i bubrega (Fanconijev sindrom), hipoparatiroidizma, omekšavanja kostiju (osteomalacija), bolesti kostiju koja se javlja kod osoba s bubrežnim bolestima (bubrežna osteodistrofija), rahitisa, zatajenja bubrega.

Vjerojatno je učinkovit kao podrška terapiji u liječenju gubitka gustine kostiju kod ljudi koji uzimaju kortikosteroide, osteoporoze i psorijaze.

Manje ali ipak učinkovit je i kod sprečavanja nastanka karijesa, zastoja srca, gubitka kostiju kod osoba s prekomjerno aktivnim paratireoidima (gubitak kostiju povezan s hiperparatiroidizmom), infekcija dišnih putova,  sprečavanje gubitka zuba (zadržavanje zuba). (23)

[widgets_on_page id=”1″]

LITERATURA

1. A. R. Martineau, D. A. Jolliffe u. a.: Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory tract infections: systematic review and meta-analysis of individual participant data. In: BMJ. Band 356, Februar 2017, S. i6583.

2. A. Zittermann, S. Pilz, H. Hoffmann, W. März: Vitamin D and airway infections: a European perspective. In: European Journal of Medical Research. Band 21, März 2016, S. 14.

3. Escott- Stump S., Mahan K. Krause’s food, nutrition, and diet therapy.2007; 1:74-78.

4. Holick MF. Vitamin D deficiency. N Engl J Med 2007; 357 3:266-281.

5. Kennel KA., Drake MT. Hurley DL. Vitamin D deficiency in adults: when to test and how to treat. Mayo Clin Proc 2013; 85 8:752-757.

6. Bischoff-Ferrari et al. Estimation of optimal serum concentracions of 25-hydroxyvitamin D for multiple health outcomes. Am J Clin Nutr 2006; 84 1:18-28

7. Autier et al. Effect of vitamin D supplementation on non-skeletal disorders: a systematic review of meta-analyses and randomised trials. Lancet Diabetes Endocrinol 2017; 5 12:986-1004.

8. Theodoratou et al. Vitamin D and multiple health outcomes: umbrella review of systematic reviews and meta-analyses of observational studies and randomised trials BMJ 2014; 348:g2035.

9. Jašić M. Vitamin D-kalciferol. Dostupno na hranomdozdravlja.com

10. Reader’s Digest, Vodič kroz vitamine, minerale i dodatke prehrani, Mozaik Knjiga, Zagreb, 182-183.

11. Thacher TD., Clarke BL. Vitamin D insufficiency. Mayo Clin Proc 2011; 86 1:50-60.

12. Wortsman J et al. Decreased bioavailability of Vitamin D in obesity. AmJ Clin Nutr 2000; 72 3:690-693.

13. Marguiles SL et al. Vitamin D deficiency in patients with intestinal malabsorption syndromes- think in and outside the gut. J Dig Dis 2015; 16 11617-633.

14. Bischoff-Ferari H. Vitamin D: what is an adequate vitamin D level and how much supplementation is necessary? Best Pract Res Clin Rheumatol 2009; 23 6:789-795.

15. Aspray TJ et al. National Osteoporosis Society vitamin D guideline summary. Age Ageing 2014; 43 5:592-595.

16. Rathbone M et al. Overview of Oral Mucosal Delivery. Oral Mucosal Delivery and Therapy. Advances in Delivery Science and Technology. Boston, MA: Springer; 2015 17-29.

17. Narang N., Sharma J. Sublingual mucosa as a route for systemic drug delivery. Int J Pharm Pharm Soc 2011; 3 2:18-22.

18. Nibha KP., Panchali SS.An overview on sublingual route for systemic drug delivery. In J Resin Pharm Biomed Sci 2012; 3 2:913-923.

19. Holich MF et al. Evaluation, treatment and prevention of vitamin D deficiency: an endocrine society clinical practice guideline. J clin Endocrinal Metab 2011; 96 7:1911-1930.

20. Pramyothin P. Holich MF. Vitamin D supplementation: guidelines and evidence for subclinical deficiency. Curr Opin Gastroenterol 2012; 28 2:139-150.

21. Thompson GR., Lewis B., Booth CC. Absorption of vitamin D3-3H in control subjects and patients with intestinal malabsorption. J Clin Invest 1966; 451:94-102.

22. Farraye FA. Et al. Use of a novel vitamin D absorption is decreased in patients with quiescent Chron’s disease. Inflamm Bowel Dis 2011; 17 10:2166-2121.

23. Thosar MM. Intra oral sprays- an overview. Int J Pharm Life Sci 2011; 2 11:1235-1246.

24. Kalepu S., Manthina M., Padavala V. Oral lipid-based drug delivery systems- an overview. Acta Pharmaceutica Sinica B 2013; 3 6:361-372.

25. https://www.webmd.com/vitamins/ai/ingredientmono-929/vitamin-d